Da je svijet okrutan i često licemjeran, znali smo i prije. No sada imamo i nove oblike izražavanja okrutnosti i licemjerja. Netflix emitira komediju pod naslovom „Unbreakable Kimmy Schmidt“ i u jednoj se epizodi Martin Short pojavio kao predstavnik prekomjernih estetskih zahvata - s bijelom, rijetkom kosom, "napumpanim" i smrznutim licem, do te mjere prikazan karikirano da nije mogao ni razgovjetno govoriti. To je bila parodija na poznatog dr. Fredrica Brandta, američkog dermatologa koji je bio pionir upotrebe botoksa i filera u estetskoj medicini. Nedugo potom dr. Fredric Brandt počinio je samoubojstvo u svom domu na Floridi. Njegova glasnogovornica je novinarima izjavila da je dr. Brandt već neko vrijeme patio od depresije te da ga je ta parodija jako povrijedila i ražalostila. Okrutno je ismijavati se izgledu 65-godišnjeg liječnika koji je svu svoju profesionalnu energiju i golemo znanje posvetio zaustavljanju procesa starenja – iskušavajući prvo sve na sebi. Licemjerno je to u svijetu u kojem ako niste mladoliki, zategnuti, savršeni – ne možete uspjeti, ni u čemu. Ipak, kolege liječnici imaju samo pohvalne riječi za preminulog dr. Brandta, ne samo zato što se o pokojnicima pristoji lijepo govoriti. I sâm sam ga upoznao prošle godine na kongresu u Monte Carlu, bio je jako simpatičan, duhovit i ljubazan. Svakako se ubraja među velikane dermatologije, ne samo u Americi, nego i u svijetu.

Fredric Brandt Ne samo da je bio među prvima koji je počeo upotrebljavati onabotulinum toxin i kolagenske filere, nego je sudjelovao i u zahtjevnom procesu tijekom kojeg je zloglasna američka FDA odobrila njihovu upotrebu u kozmetičke svrhe. Kada je napokon 2002. FDA odobrila botoks za kozmetičke zahvate, dr. Brandt ga je već primjenjivao u svojoj praksi. Među prvim slavnim klijenticama bila mu je Madonna. Fredric Brandt rodio se 1949. u Newarku. Roditelji su mu bili vlasnici trgovine slatkišima, ali njemu i bratu bili su zabranjeni – pa je poslije postao slatkozubić. Te se traume iz djetinjstva oslobodio tek u zrelim godinama: strogim režimom života, jogom, prehranom bez šećera i glutena te cjelodnevnim radom. Nakon specijalizacije iz dermatologije prvu je praksu otvorio u Miamiju 1982. godine. Bio je uspješan i 1998. otvara ordinaciju u New Yorku. Kad se proslavio, živio je između Manhattana i Floride. Jedan od njegovih kolega još sa studija kaže: „Bio je najveći u tom području… Bio je priznat kao vodeći liječnik u svijetu estetske medicine. Od medicine je napravio umjetnost.“ Dobio je nadimke „barun od botoksa“ i „kralj kolagena“. Razvio je i vlastitu liniju kozmetičkih preparata za njegu kože i protiv starenja, a njegovi su klijenti bili filmske zvijezde, supermodeli, trofejne supruge, bogataši i slični. Bio je poželjan govornik na konferencijama diljem svijeta. Imao je vlastitu radijsku emisiju i napisao je dvije knjige o estetskoj medicini. Bio je poznat i kao filantrop, ali i strastveni kolekcionar suvremene umjetnosti. Tako su se u njegovoj kolekciji nalazila i djela razvikanih i prestižnih umjetnika poput Damiena Hirsta, Richarda Prince, Alberta Oehlena i Anisha Kapoora. Njegovi pacijenti i suradnici svjedoče: „Bio je džentlmen, inovator i prijatelj.“ Prvi je u medicinsku frazeologiju uveo svima koji su ikad zakoračili u ordinaciju estetskog liječnika poznatu frazu: „Namrštite se. Sad se ne mrštite.“ kako bi znao kamo treba ubosti iglu. A njima je pak govorio: „Želite biti najbolji što možete biti. To nije pitanje potrebe. To je pitanje izbora.“ Dr. Brandt je na kraju izabrao. Jednom je rekao: „Svi ćemo naposljetku umrijeti. Samo ne želim umrijeti u ubožnici. Bilo bi strašno da ne mogu raditi što želim. To nije život.“ Možda je zato odabrao smrt. Bila je to nekoć sudbina i mnogih drugih pionira i inovatora. Dr. Brandt je sve isprobavao prvo na sebi – i vjerojatno je i pretjerivao, pa odatle i poriv autorima za tu okrutnu komediju. Ipak, omogućio nam je da danas znamo kako je u svemu potrebna mjera.   Foto: Story arhiva, Instagram