Manje rada, više sreće! Ovaj princip donosi i zaradu, a u čemu je onda problem?

Prosječan hrvatski radnik “izgori” na poslu do 50-e! Posljednje vrijeme sve je više istažIvanja koja potvrđuju da više slobodnog vremena u danu za privatan život može poslodavcu donijeti veću produktivost. Je li to realno i održivo te koje su tri stvari ključne za zadovoljstvo na poslu, pojasnila je prof. psihologije Iva Maksimović

Radnik je produktivan u prvih četiri do pet radnih sati, a sve ostalo je gubljenje vremena, rezultat je istraživanja kojeg je proveo stručnjak za radnu psihologiju i profesor na Sveučilištu na Floridi K. Anders Ericsoon. Činjenica da je podrijetlom Skandinavac (preciznije Šveđanin), gdje su doktorirali umijeće sretnog življenja i gdje je kolijevka hygge-a (trenda koji propagira ugodu, intimu, toplu atmosferu doma…), sigurno je doprinijela toj tezi, no u svijetu je sve više istraživanja koja dokazuju kako više slobodnog vremena u danu za privatni život znači i bolju radnu produktivnost. Jedno japansko istraživanja potvrdilo je kako je postotak depresivnih osoba najveći među ljudima koji rade deset ili više sati dnevno, a studija koju je objavio Hrvatski zavod za zaštitu zdravlja i sigurnosti na radu kaže da radnici, s obzirom na postojeće uvjete rada, najčešće “izgore” s 50 godina. Kako je radni vijek sve dulji, što možemo očekivati i je li princip “manje rada, više sreće” realan i održiv?
“Količina vremena koju provodimo na poslu definitivno jest jedan o faktora o kojem treba voditi računa. Nije tajna da je današnji ritam života i rada vrlo ubrzan. Brz tempo života i prekovremeni rad mogu potaknuti lučenje hormona stresa, a stres se često navodi kao glavni krivac za niz psiho-fizioloških smetnji i oboljenja (kardiovaskularnih, pada imuniteta, depresije i osjećaja bespomoćnosti). No neuroznanstvena istraživanja potvrđuju da se cijeli ljudski život i sreća vrti oko povezanosti. Premda na prvu povezanost vezujemo s drugim bićem, ona se podjednako odnosi i na povezanost sa svime što radimo – poslom, hobijem, prirodom. I zato, iznimno je važno povremeno ‘zastati’ i ponovno se zapitati i pronaći odgovor na pitanje zašto nešto radim, odnosno koji je smisao i svrha moga posla”, savjetuje prof. psihologije Iva Maksimović, konzultantica u Centru za poslovno savjetovanje Ramiro. U skladu s učenjem austrijskog psihijatra Viktora Frankla, pionira u proučavanju važnost pronalaska smisla u svim našim iskustvima, možemo reći da postoje različiti načini “kako” možemo nešto raditi. Međutim, koliko će pojedini način rada odgovarati nekome od nas ovisi o tome u kojoj mjeri imamo svijest o tome „zašto“ nešto radimo jer je smisao jedan od najvećih pokretačkih sila u čovjekovom životu, smatra psihologinja.

Najproduktivniji ljudi (i oni s najviše energije!) jedu ovo za doručak

“Kada govorimo o zadovoljstvu na poslu, možemo istaknuti tri stvari koje čine razliku, a to su kvaliteta međuljudskih odnosa, osjećaj smisla i svrhe našeg rada te radni uvjeti. Međutim postoji značajna razlika između navedenih aspekata rada. Kvalitetni radni uvjeti sami po sebi ne dovode do zadovoljstva poslom, ali njihovo odsustvo može dovesti do nezadovoljstva na radnom mjestu. Drugim riječima, skraćeno radno vrijeme neće nužno povećati indeks sreće. S druge strane, kvalitetni odnosi i smislenost onoga što radimo izvor su dugoročnog zadovoljstva i pozitivne energije na radnom mjestu”, smatra prof. Maksimović i navodi primjer Danske, koju je švedski Institut Universum Acces lani proglasio zemljom s najvećim indeksom sreće zaposlenika. U čemu je njihova tajna? Danci u svom jeziku imaju riječ koja se prevodi kao “sretan na poslu“, što znači da u poslu nalaze smisao i izvor zadovoljstva. S druge strane, svjesni su i važnosti balansa između privatne i poslovne sfere te na prekovremeni rad ne gledaju kao na dokaz svoje predanosti i uspješnosti, već kao na dokaz vlastite neučinkovitosti.

Da i 30-satno radno vrijeme može donijeti profit dokazao je poduzetnik iz San Diega Stephan Aarasto. Naime, njegova tvrtka lani je proglašena najbrže rastućom privatnom tvrtkom.

Kad je uveo 5-satno radno vrijeme mnogi su mislili da će mu to donijeti poslovne gubitke, no Stephan Aarasto proglašen je poduzetnikom s najbrže rastućom tvrtkom u San Diegu

Osim što su zaposlenici bili zadovoljniji, jer su za iste novce mogli više vremena biti s obiteljima, pa su se u potpunosti posvećivali poslu tijekom radnog vremena, Stephan je uveo i neke promjene u način poslovanja. Ukinuo je pauzu za ručak te je uložio u tehnologiju kako bi neke poslovne procese automatizirao. Primjerice, kako njegovi kupci više nisu imali na raspolaganju osoblje “full time”, snimio je video tutorijale s najčešće postavljanim pitanjima. Također je uveo nagradu za najproduktivnije radnike, što je bio dodatni motiv za predan(iji) rad. Znalo bi se dogoditi da su ljudi ostajali i dulje na poslu kad je za to bilo potrebe, no ovaj put to im nije stvaralo frustraciju. Osim toga, smanjila se i stopa bolovanja, što se pokazalo i u nedavnom eksperimentu s medicinskim osobljem u Švedskoj. Naime, ta zemlja uvela je 6-satni radni dan za medicinske sestre, što je povećalo zadovoljstvo među njima, zbog čega ih je vrlo malo odlazimo na bolovanje. No takav eksperiment pokazao se skup, jer – kako bi se zadržala ista, zadovoljavajuća razina usluge za pacijente – bolnica je ipak morala zaposliti dodatno osoblje.

Autor: Danijela Petrov
Foto: Profimedia i Screenshot

Šibenčanka progovorila jasno i glasno: 'Na nas koje ne želimo djecu gleda se kao na robu s greškom!'