Prosječan stanovnik prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije u kućnoj ljekarni drži lijekove u vrijednosti od oko 400 eura. Veliki dio toga, bez sumnje, otpada na različite tablete, sirupe, kreme za koje većina nas ni ne zna koliki im je rok trajanja, koliko ih dugo držimo u ladicama ili, pak, jesu li još uopće upotrebljivi. A lijekovi, poput ljudskog organizma, počinju propadati čim su stavljeni u upotrebu, pa – sukladno tome – s vremenom postaju ne samo neučinkoviti, već i opasni za zdravlje. Znate li pravilno čuvati lijekove? Lijekovi se u pravilu čuvaju na suhom mjestu, na temperaturi do 25 stupnjeva, zaštićeni od svjetla i u originalnoj ambalaži s uputstvima. I, dakako, tamo gdje nisu nadohvat djeci. Neke lijekove, poput određenih kremi, sirupa za kašalj ili antibiotika, preporučljivo je čuvati u hladnjaku, s time da se antibiotski sirup mora baciti čim završi terapija, otprilike 10-ak dana nakon otvaranja. Inače, prije upotrebe treba pažljivo pročitati uputstva u kutiji i slijediti preporuke proizvođača o čuvanju lijeka. Suprotno onome što mnogi ljudi rade, lijekove nije dobro držati u kuhinji, a osobito ne u kupaonici, i to zbog vlage i čestih promjena temperature u tim prostorijama. Osim onih lijekova za koje će ljekarnik preporučiti da se drže u hladnjaku, kao što su sirupi, antibiotici, inzulinske injekcije, cjepiva za bebe…, lijekove ne treba držati na niskim temperaturama. Većinu je najbolje držati u najhladnijoj prostoriji u stanu, u kojoj temperatura ne prelazi 25 stupnjeva, na suhom i tamnom mjestu, gdje će biti nedostupni djeci. Sirup protiv kašlja mora se potrošiti u roku od mjesec dana, jer se stalnim otvaranjem, sve više zagađuje. Oftalmološke kapi s konzervansom mogu se upotrebljavati do četiri tjedna nakon otvaranja, a bez konzervansa samo nekoliko dana. Tu je vrlo važno napomenuti da isto pakiranje kapi za oči, uši ili nos ne smije koristiti više osoba. Važno je voditi računa i o tome gdje bacate lijekove. Neki lijekovi raspadanjem proizvode vrlo jake otrove, a često u sebi sadrže i sumpor, pa nepropisnim odlaganjem mogu proizvesti toksične supstancije. Lijekovi se stoga ne smiju bacati u standardni komunalni otpad, već u spremnike za prikupljanje lijekova koji se nalaze u svakoj ljekarni ili u reciklažna dvorišta, gdje se potom spaljuju. Autor: D. P. Fotografija: Profimedia