Valentinovo je pred vratima, kao i visoka očekivanja u ljubavi, a crvena – boja strasti - teče u potocima. Što možemo očekivati od vaše crvene knjige “Ako ikad” iz koje cvjeta bujno raslinje. Obećanje ljubavnog raja, ili? Znate nas romantičarke, iako nam je Dana Budisavljević u sjajnom dokumentarcu “Nije ti život pjesma Havaja” zorno prikazala da život nije bajka, u ovoj sam knjizi željela oslikati što se događa kada se slika ljubavnog raja iz naše mašte, sve te rečenice koje počinju s “Ako ikad...”, sva mjesta gdje raste predivno, egzotično cvijeće, a mi pijuckamo koktele u njegovu zagrljaju sudari s realnošću i pravim preprekama kao što su preljub, društvena pravila, zabrane, norme i tabui. Dakle, može se reći da su junaci vaše knjige istjerani iz ljubavnog raja jer su naletjeli na opasnu zmiju?Hm, možda ne baš zmiju, ali na gorku jabuku spoznaje svakako, jer sve tri junakinje knjige – fotografkinja Lena u tridesetima, dermatologinja Andrea u četrdesetima i psihologinja Tihana u pedesetima - proživljavaju svojevrsnu transformaciju. Naime, za razliku od moje prošle knjige “Bio jedan kraj” koja se bavila pitanjem zašto pucaju veze, ovom sam malo dublje zaronila u opasan koktel zvan ljubav, u želji da shvatim kako je moguće da u životu donosimo tako iracionalne odluke kao da igramo protiv sebe i koje su, kako moja urednica knjige Marina Vujčić voli reći, nuspojave ljubavi, da ne kažemo baš - čisto ljubavno ludilo. Često na našem portalu svjedočimo kako velike ljubavi slavnih završe neslavno. Imate li odgovor na pitanje zašto se to događa i kako to da se tako često intenzivni osjećaji otmu kontroli?Veliki osjećaji kakve donose prvi dani zaljubljenosti su divni, ali srećom ne traju predugo jer bi inače čovjek poludio. No u pojedinim situacijama oni se ne smiruju i ne prelaze u mirnije faze ljubavi nego luduju kao da smo upravo ušli na rollercoaster, kojem se poluga za upravljanje, eto, nesretnim slučajem zaglavila pa nema pauza da dođete k sebi. To se često događa u nekonvencionalnim vezama kao što su one ljubavničke, kada ništa nije sigurno, igraju se toplo-hladne igrice zbunjivanja i izluđivanja protivnika. Dorothy Tennov se prva 1979. pozabavila takvim stanjima ljubavnog ludila i pretjerane ljubavi te skovala pojam “limerence”. Situaciju, naravno, pogoršavaju i naša očekivanja pa ispada da smo od vremena trubadura stalno u potrazi za najvećom ljubavi svog života, zaboravljajući da osim manične postoje i druge vrste ljubavi kao što su praktična, prijateljska, erotična, nježna, nesebična…
Zašto nas zanimaju tuđe drame i ljubavni trokuti?
Story 
Ljubavni trokut, preljub, afere, zatim golišavi selfieji koji ruše servere... Zašto nas zanimaju tuđe drame? U ljudskoj je prirodi da stalno propitujemo svoje odluke i pitamo se što bi bilo kad bi bilo. Uostalom, veći dio ovogodišnjeg filmskog repertoara (“Noćne životinje”, “La La Land”, “Cafe Society”) bavi se upravo tim ljubavnim dilemama – bismo li bili sretniji da smo poslušali svoje srce i odabrali nekog nesigurnog romantičara ili je pametnije što smo krenuli za glasom razuma i mirisom novca te se skrasili s bogatijim i nestrastvenijim tipom. Čitajući o životima slavnih mi neprestano testiramo svoje odluke. S tim da se tada naša preispitivanja događaju na vremenskoj liniji prošlost - budućnost, pa eventualno ako nešto zeznemo možemo plakati u dalekoj budućnosti baš kao Kristen Stewart, Amy Adams ili Emma Stone. No kada je ljubavni trokut u igri, imate osjećaj da ste u većoj drami, da ne kažem u deadlineu, jer u rukama imate živu vagu i odluku morate donijeti upravo sad. Meni je kao piscu bilo jako zanimljivo opisati takvo intenzivno stanje na korak do ludila. I to ne samo iz jedne perspektive, s obzirom na to da je ljubav emocija koja je iznimno snažno subjektivno obojena i često iskrivljena, već obilazeći fenomen poput Sherlocka Holmesa i dr. Housea sa svih strana. Upravo zato sam odlučila ispričati jednu priču iz tri perspektive – kako je vidi jedna žena, jedna ljubavnica te psihologinja koja sve to sagledava sa strane, ne navijajući – ili, bolje rečeno, navijajući za sve tri dame. I za kraj, imate li odgovor zašto padamo na fatalne frajere i tzv. demonske ljubavnike koji iz nas izvlače ono najbolje, ali i najgore?Ako je vjerovati Jungovoj teoriji, koji se također zatekao u ovoj knjizi u sklopu jedne ljubavne priče na odsjeku psihologije, mi često padamo na arhetipove slika negativnih junaka koje nosimo u sebi – i uporno tražimo osobe na koje bismo mogli projicirati naše animuse i anime, a onda taj sukob između idealizirane predodžbe i stvarnosti iz nas izvlači nešto posve novo, neočekivano i drugačije. No tko je ikada odolio zovu zločestih frajera neka digne ruku. A ako kojim slučajem jest, sada je red da ih dobro upozna u ovoj knjizi. Možete ih ostaviti u svakom trenutku, i to bez ikakvih nuspojava.     Autor: Story.hr Foto: Goran Čižmešija