Kilogrami se doista mogu smanjiti tjelovježbom, a za topljenje masnih naslaga idealne su aerobne vježbe. Dugotrajnije, ali nižeg intenziteta, poput hodanja, trčanja, biciklizma, plivanja, planinarenja... ove se vježbe mogu izvoditi a da mišići nužno ne proizvedu mliječnu kiselinu. I upravo u njoj leži problem (ne)mršavljenja. Mliječna kiselina je ustvari višak koji nastaje tijekom mišićne aktivnosti. Istodobno se povećava i broj otkucaja srca, zbog čega raste potreba za kisikom – ‘pogonskim gorivom’ potrebnim za funkcioniranje mišića. Važno je osigurati mišićima dovoljno kisika tijekom vježbanja, tj. kapacitet unutar kojeg će se energija sagorjeti uz maksimalnu učinkovitost. Ako se tijelo forsira više od toga, aktivnost postaje anaerobna, odnosno bez kisika. Tada organizam ne uspijeva zadovoljiti potrebu za kisikom pa proizvodi mliječnu kiselinu. Osim što se zbog nje osjećate izmučeno i bolno nakon vježbanja, ona dugoročno ‘otvara put’ i celulitu. Zbog nakupina koje se zadržavaju u tijelu krv teže protječe do tkiva koja na taj način degeneriraju. Suprotno tome, što krv slobodnije uspijeva protjecati, to bolje stanice čisti i opskrbljuje kisikom. Pomoću kardiofrekvenciometra (mjerača brzine otkucaja srca) ili uz pomoć dva prsta položena na arteriju na unutrašnjoj strani ručnog zgloba ili na velikoj žili kucavici na vratu na pulsu (brojite otkucaje 15 sekundi i pomnožite s 4), imat ćete stalno pod kontrolom otkucaje svoga srca. Izračunajte svoju optimalnu aerobnu sposobnost – oduzmite od broja 220 svoju dob i izračunajte 65 i 85 posto od dobivenog rezultata. Ovi brojevi označavaju minimalan i maksimalan broj otkucaja koji trebate doseći. Primjerice, ako imate između 31 i 36 godina, otkucaji ne bi trebali pasti ispod 130, niti narasti iznad 158 otkucaja. Na taj će način vježbanje biti optimalno. Autor: J. S. Fotografije: Profimedia