Studij traje dva semestra. Interdisciplinarnost je njegovo glavno obilježje, što znači da pripadnici svih struka mogu kroz izborne predmete sami dizajnirati sadržaj svog studija prema vlastitim potrebama. I završni rad piše se na temu prema vlastitom izboru.
Intelektualno vlasništvo je svugdje oko nas i praktički je nezaobilazno u suvremenom poslovanju i svakodnevnom životu, a osobito u svijetu digitalne tehnologije. Suvremena tehnološka dostignuća štite se patentima i poslovnim tajnama. Glazba, film, mediji, vide igre i gotovo svi proizvodi u industriji zabave štite se autorskim pravom. Brendovi se štite žigom, a vanjski izgled primijenjenih proizvoda uglavnom se štiti industrijskim dizajnom. Hrana se štiti zemljopisnim oznakama podrijetla, poput Baranjskog kulena, Poljičkog soparnika i Creskog ekstra djevičanskog maslinovog ulja. Sve ovo pripada u intelektualno vlasništvo i proučava se na ovome poslijediplomskom studiju.  

Vrlo je važna i prekogranična zaštita intelektualnih tvorevina budući da živimo u Europskoj uniji, gdje postoje posebna pravila o zaštiti intelektualnog vlasništva. I globalno su donesene međunarodne konvencije i ugovori kojima se osigurava jednaka razina zaštite u cijelome svijetu. I ti aspekti proučavaju se na ovome studiju.

Studij je usmjeren i vrlo praktično te se u izvođenje nastave i osobito seminara, pored sveučilišnih nastavnika uključuju i praktičari, osobito suci, patentni zastupnici i djelatnici Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo. Raspored nastave je prilagođen zaposlenim studentima.

Primjera uloge i važnosti intelektualnog vlasništva u suvremenom gospodarstvu i svakodnevnom poslovanju ima nebrojeno puno. Pravi lobistički rat koji se vodio i još se vodi oko donošenja Direktive o autorskom pravu na jedinstvenom digitalnom tržištu Europske unije pokazuje koliko je autorsko pravo važno i vrijedno za kulturne, kreativne i medijske industrije. Tu su snage odmjerile velike tehnološke kompanije koje pokušavaju umanjiti sadržaj autorskopravne zaštite na Internetu i kreativna i kulturna te medijska Europa koja u primjerenoj autorskopravnoj zaštiti vidi svoju priliku na digitalnom tržištu. Dobra zaštita autorskoga prava jamstvo je kulturne i medijske te jezične raznolikosti a time i opstanka malih poduzetnika iz manjih država i kultura na velikom digitalnom tržištu.
Pokušaj kupnje aviona F-16 od države Izraela za Hrvatsku je loše završio jer se nije dostatno analiziralo pitanje intelektualnog vlasništva na tim avionima i mogućnosti njihove tehnološke nadogradnje, te se vlasnik izvorne tehnologije, američka tvrtka Lockheed Martin pozvala na svoje intelektualno vlasništvo kod zabrane prodaje tehnološki nadograđenih aviona trećoj strani, u ovome slučaju Hrvatskoj.  

U farmaceutskoj industriji glavno „oružje“ među konkurentima su patenti, jer određuju kada neki lijek smije proizvoditi samo onaj tko ga je izumio a kada on ulazi u javnu domenu slijedom čega i generičke kompanije mogu proizvoditi po istoj formuli.
Intelektualno vlasništvo glavnu ulogu igra i u digitalnoj tehnologiji. Google je uskratio Huaweiju licencu za operativni sustav Android, što je također zapravo pitanje korištenja intelektualnog vlasništva nad tim operativnim sustavom, bilo u obliku autorskoga prava, industrijskog dizajna ili patenata. Tako da se i tzv. digitalni rat između Kine i SAD-a zapravo vodi oružjem koje se zove intelektualno vlasništvo.

Osim ovih gospodarski najistaknutijih primjera valja istaknuti da je zaštita intelektualnog vlasništva važna i za pojedince i male kompanije. Pojedinci – autori samo putem autorskog prava mogu ostvariti zaštitu svojih autorskih djela i ostvariti primjerenu naknadu za svoj rad, kao što to mogu izumitelji putem patenata. Ugovori o radu i ugovori o narudžbi, o znanstvenim i stručnim projektima, o franšizi, o distribuciji,  o korištenju bilo kakve tuđe tehnologije, o izradi idejnih rješenja, o izgradnji arhitektonskih objekata, nezamislivi su u suvremenom gospodarstvu bez dobrog poznavanja intelektualnog vlasništva.

U Hrvatskoj je uočen nedostatak kadrova specijaliziranih za područje intelektualnog vlasništva i ovaj studij je prigoda da se to izmijeni te da se stane uz bok suvremenim gospodarskim i pravnim trendovima.

Sve informacije o studiju dostupne su na http://intvla.unizg.hr/

Izv. prof. dr. sc. Romana Matanovac Vučković s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu je voditeljica sveučilišnog poslijediplomskog interdisciplinarnog specijalističkog studija Intelektualno vlasništvo. Bila je i zamjenica ravnatelja Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo, predsjednica Vijeća stručnjaka za naknade u području autorskog i srodnih prava te Žalbenih vijeća u području industrijskog vlasništva. Kao međunarodnu eksperticu angažira ju Svjetska organizacija za intelektualno vlasništvo te Europska patentna organizacija. Objavila je pedeset znanstvenih, dvadesetak stručnih radova, jednu knjigu, te je izlagala na stotinjak domaćih i međunarodnih znanstvenih i stručnih konferencija. Posebna je savjetnica ministrice kulture.