Story radio
Početna Storybook 248 prikaza 30. lipnja 2018.

TREND ILI OPSESIJA - Samo brinete o zdravom lifestyleu ili ipak patite od ortoreksije?

Koliko god je pohvalno voditi računa o zdravlju i prehrani, treba paziti i na finu granicu između zdravog životnog stila i nezdrave opsesije, jer pretjerana briga za zdravlje vrlo lako može prerasti u bolest

Posljednjih nekoliko godina sve glasnije izražavamo zabrinutost zbog namirnica koje unosimo u svoje tijelo i čini se da smo sve svjesniji uloge hrane za naše zdravlje. Prema istraživanju objavljenom 2016., Hrvatska je od 28 članica Europske unije osma po broju pretilih. Iako je najviše pretilih bilo među populacijom od 45 do 74 godine, zabrinjavajući je podatak da je i pretilost djece u porastu. Sukladno tome raste broj popratnih bolesti, ali i ukupni morbiditet i mortalitet populacije. Stoga ne čudi da se sve više okrećemo zdravijim načinima prehrane te fizičkoj aktivnosti. Samo prošle godine prodaja organskih namirnica iznosila je gotovo trilijun dolara, a jedan od glavnih razloga je izmijenjena svijest građana. Stručnjaci zapažaju da smo ne samo odlučniji u rješavanju viška kilograma, nego smo napokon uistinu uočili i koliko je hrana važna za naše zdravlje.
- Kada je mom ocu 1998. dijagnosticiran rak, počela sam razmišljati o vezi između bolesti i toksina iz okoliša koje unosimo u tijelo. Što stoji iza toga da se naša tijela više ne mogu obraniti od silnih bolesti, kao što su poremećaji imunosustava, autizam, dijabetes i rak? Što se događa? Počela sam postavljati pitanja, a odgovori na koje sam nailazila bili su zastrašujući. Pogledajte samo vezu pesticida i raznih bolesti. To je poražavajuće. Tako sam i krenula ovim putem, želim biti zdrava i osjećati se dobro - kaže oskarovka Gwyneth Paltrow, koja je s ciljem da i čitatelje potakne da usvoje zdrave životne navike i paze na svoje tijelo 2008. pokrenula lifestyle stranicu “Goop”.
Iako joj mnogi aplaudiraju na brizi o zdravlju, ima stručnjaka koji upozoravaju da ipak nije sve tako jednostavno i bezopasno kako se čini. Unatoč unosu svježih, organskih namirnica koje Gwyneth preporučuje, liječnici joj zamjeraju što prednost daje veganstvu te upozoravaju na nužnost uravnotežene prehrane. Ima i onih koji tvrde da plavokosa glumica promovira neprovjerene te potencijalno opasne proizvode, zbog čega čitatelje i njezine obožavatelje pozivaju na oprez.
Baš kao što su danas u modi beretke, cipele s ukrasima, široke nogavice, tako su i redovita tjelovježba i zdrava prehrana, čini se, postale trendovska pojava. Pojedini blogeri i zvijezde društvenih mreža, baš kao i proizvođači dodataka prehrani na tome iznimno dobro zarađuju. Više nije riječ samo o tome jedemo li prženo ili kuhano, kupujemo li GMO ili organske namirnice, unosimo li šećere ili izbjegavamo slatkiše... Bezglutenska, veganska, sirova - toliko je vrsta prehrane koju možemo odabrati ovisno o preferencijama, a jednako toliko i namirnica koje bi valjalo uvrstiti na jelovnik. Sudeći po trendovima za 2018., velika popularnost predviđa se kolagenu u prahu, detoks namirnicama, ulju crnog kima, keto dijetama, prirodnoj medicini, jabučnom octu i bilju koje utječe na moždanu funkciju. No kako u moru informacija koje nam portali svakodnevno serviraju odabrati prehranu koja je idealna za naše zdravlje i tijelo te zadovoljava sve naše potrebe? Stručnjaci se slažu da moramo biti vrlo oprezni jer i bolesna briga za zdravlje vrlo lako može postati nebriga.
- Sve više ljudi je opsjednuto zdravom hranom, što postaje nezdravo za njih same - iznimno mnogo vremena svakoga dana provode u planiranju obroka, kupovanju ili pripremi hrane, izbjegavaju obiteljska druženja ili susrete s prijateljima jer se ondje konzumira “loša” hrana, te se osjećaju uznemireno, čak “zaraženo” ili “prljavo”, ako su pojeli neku od “štetnih” namirnica - kaže mr. sc. Jelena Balabanić Mavrović, sociologinja, psihoterapeutkinja i voditeljica Centra za poremećaje hranjenja BEA.
Takvo ponašanje vrlo lako prerasta u ortoreksiju odnosno poremećaj hranjenja koji je devedesetih godina 20. stoljeća definirao dr. Steven Bratman, liječnik koji je na osnovi vlastita iskustva opsjednutosti zdravljem detektirao osnovne odrednice tog specifičnog poremećaja. Ortoreksija je specifična, jer jedino kod tog poremećaja nije riječ o opsesiji mršavošću i strahu od debljanja - ovdje je fokus na zdravoj hrani. “Oboljelog” pokreće želja za apsolutnim zdravljem i strah od “zabranjene, toksične” hrane. Iako je riječ o dijagnozi koja još nije službeno priznata, a ni uvrštena u dijagnostičke priručnike, broj oboljelih raste.


Kako najlakše prepoznati da se briga za zdravlje pretvorila u opsesiju?
- Kada je riječ o o ortoreksiji, važno je naglasiti da postoje grupe ljudi koji svakako trebaju slijediti posebne jelovnike, a to su osobe koje boluju od dijabetesa, celijakije, različitih alergija i slično. Oni trebaju biti dosljedni u primjeni savjeta liječnika kako ne bi izravno ugrozili svoje zdravlje. Većina ljudi pazi na prehranu, što je također pohvalno - uravnotežena i raznolika prehrana sa što kvalitetnijim namirnicama svakako je dobra podloga za zdravlje. A kako znati da smo pretjerali? Postoji Bratmanov test za ortoreksiju, ako potvrdno odgovorimo na sljedeće tvrdnje, vjerojatno imamo problem:
1. Tako mnogo vremena provodim razmišljajući o hrani, odabirući i pripremajući zdravu hranu da me to ometa u drugim dijelovima života, poput ljubavi, stvaralaštva, obitelji, prijateljstva i škole.
2. Kada jedem hranu za koju znam da je nezdrava, osjećam tjeskobu, krivnju, te se osjećam nečisto ili prljavo; uznemirava me kad sam u blizini takve hrane i osuđujem ljude koji konzumiraju takvu hranu.
3. Osobni osjećaj mira, sreće, radosti, sigurnosti i samopouzdanja najviše je povezan s čistoćom i ispravnošću onoga što jedem.
4. Ponekad bih se, u posebnim prilikama, želio opustiti i zaobići samonametnuta pravila o “dobroj hrani”, primjerice na svadbama ili kada jedem s obitelji ili prijateljima, ali uviđam da to ne mogu. (Napomena: ako imate medicinski razlog za držanje dijete, ova stavka ne odnosi se na vas).
5. Tijekom vremena postupno sam eliminirao sve više namirnica i proširio svoj popis pravila o hrani radi održanja ili poboljšanja zdravlja. Ponekad postojeće dijetne teorije nadopunjavam vlastitim pravilima.
6. Budući da slijedim svoj sustav zdrave prehrane, izgubio sam više kilograma nego što drugi misle da je dobro za mene. Ili su se pojavili drugi znakovi pothranjenosti, poput ispadanja kose, gubitka menstruacije ili problema s kožom.
Jelena napominje kako ne znači da će svaka osoba koja pazi na prehranu razviti ortoreksiju.


- Kako smo već ranije napomenuli, svaka prehrana je zdrava ako nije isključiva, ako ne postane središnjom životnom činjenicom te glavnom odrednicom identiteta. Ako postoje zdravstveni razlozi za provođenje određene dijete, taj način života svakako podržavamo. U ostalim slučajevima, treba paziti na finu granicu između zdravog životnog stila i nezdrave opsesije kojoj žrtvujemo druženja, dobre odnose s obitelji, naše samopouzdanje... Kako u tom smislu odgojiti mlade koji su izloženi reklamama i sličnome, izazov je roditeljima, edukatorima i stručnjacima suvremenog doba. U svakom slučaju, preporučuje se mlade podučiti o uravnoteženoj prehrani i potrebi zdravog životnog stila koji uključuje izbor namirnica i redovitu tjelovježbu, ali uz to ponuditi i informaciju da se ništa strašno neće dogoditi ako se ponekad konzumira i hrana koju ne bismo željeli u svakom obroku. Podjela hrane na dopuštenu i zabranjenu daje privlačnost “zabranjenoj”, daje joj neku “magičnu moć”. Ako povremeno pojedemo slatkiš, pizzu ili namirnicu koja nije visoko na popisu uravnotežene prehrane, pokazat ćemo zdravu fleksibilnost i samopouzdanje. Hranu ne treba demonizirati, ali ni davati joj pretjeranu moć. Za sve koji nemaju zdravstvenih poteškoća, hrana je samo jedan čimbenik kvalitete života. Emocionalna ravnoteža, osobno zadovoljstvo, dobri odnosi s bližnjima, uživanje u aktivnostima koje volimo, kreativnost, radost u kretanju i bavljenju sportom - sve to također gradi kvalitetu života. Ne smijemo zaboraviti da izvor životne snage nije u hrani ili nečemu izvanjskom nego u nama samima - poručila je Jelena Balabanić Mavrović.

N.K.

Foto: Profimedia

Komentari